2. Hrvatski kongres o ruralnom turizmu s međunarodnim sudjelovanjem
TURIZAM SE JOŠ UVIJEK STIHIJSKI DOGAĐA
Na Malom Lošinju od 21. do 25. travnja održan je Drugi kongres o ruralnom turizmu. Iako su od prošle godine i održavanja prvoga kongresa stvari pokrenute s mjesta, gotovo su svi potvrdili kako i dalje u poslovanju nailaze na mnoge prepreke. Nadamo se će i ovaj put nakon Kongresa stvari za farmere ipak krenuti nabolje.
Pripremila i snimila: Tanja Škopac
Potpuno porezno oslobađanje te mogućnost ostvarivanja svih prava iz zdravstvenog i mirovinskog osiguranja za obitelji koje vode agroturistička domaćinstva – to su tek neke od konkretnih mjera kojima bi mjerodavne institucije mogle pridonijeti budućnosti ruralnog prostora i razvoju seoskoga turizma u Hrvatsko. O tim je poticajima na 2. hrvatskom kongresu o ruralnom turizmu s međunarodnim sudjelovanjem govorio i Robert Baćac, direktor Ruralisa - konzorcija agroturizma i ruralnoga turizma Istre.
Tema je kongresa bila "Koncepcija dugoročnoga razvoja ruralnog turizma". Skup su u Malom Lošinju, u hotelima "Aurora" i "Vespera", od 21. do 25. travnja organizirali Hrvatski farmer d.d., Klub članova "Selo" i spomenuta agencija, ohrabreni pozitivnim odjekom koji je Prvi kongres, održan u listopadu 2007. na Hvaru, imao u javnosti.
HITNO OSNIVANJE VLADINA POVJERENSTVA
Naime, zahvaljujući hvarskim zaključcima, ruralni je turizam uvršten u Strateški marketinški plan hrvatskoga turizma za razdoblje od 2010. do 2014., a tri saborska odbora, Odbor za razvoj i obnovu, Odbor za turizam te Odbor za poljoprivredu, ribarstvo i ruralni razvoj, održali su u proteklom razdoblju zajedničku tematsku sjednicu "Aktualno stanje, mogućnosti i pretpostavke razvoja ruralnog turizma u Republici Hrvatskoj sa smjernicama toga razvoja". Na lošinjskom je skupu zaključeno kako će se ustrajati na osnivanju Povjerenstva Vlade RH za ruralni turizam, što je jedan od neprovedenih zaključaka s Prvog kongresa. Istaknuta je i nužnost izrade strategije razvoja ruralnog turizma, kojoj je na Drugom kongresu bio posvećen okrugli stol u organizaciji Ministarstva turizma.
Tijekom kongresa struka i znanost govorile su i o osnivanju te brendiranju ruralnih turističkih odredišta, prilagođavanju regulative, promociji ruralnoga turizma.
– Ono čime sam ja nezadovoljna jest promidžba hrvatskoga ruralnog turizma na domaćem i inozemnim tržištima koju bi morala odraditi Hrvatska turistička zajednica. Istina, HTZ se malo pokrenuo, počeo voditi novinare u pojedine ruralne dijelove naše zemlje, ali ja mislim da to nije dovoljno i da takva jedna krovna organizacija mora puno više raditi na toj priči. Mi svi koji smo u tom sustavu možemo nešto napraviti, ali mi niti imamo toliku financijsku jačinu niti je to, u krajnjoj liniji, naš posao da promoviramo ruralni ili bilo koji drugi oblik turizma. No, u ovom trenutku, kada oni još uvijek nisu aktivno uključeni u sve to, mi to guramo koliko možemo, izjavila je Dijana Katica, predsjednica Hrvatskoga farmera, koja je izrazila veliko zadovoljstvo zbog broja od 300 sudionika i velikog odziva iz inozemstva. Među slušateljima i izlagačima bilo je posjetitelja iz čak 11 europskih zemalja, Srbije, Bosne i Hercegovine, Slovenije, Francuske, Španjolske, Austrije, Njemačke, Crne Gore, Makedonije, Rumunjske i Češke.
Sa svrhom ravnomjernijeg razvoja ruralnoga turizma, organizatori kongresa pokrenuli su 2008. potpisivanje Deklaracije o ruralnom turizmu. U sklopu kongresa svečano su je potpisali predstavnici Grada Jastrebarskoga, Grada Knina i kninskoga TZ-a, Grada Kutjeva, Grada Zagreba te Grada Maloga Lošinja i lošinjskoga TZ-a.
Organizatori su na Drugom kongresu svečano promovirali i "Suncokret ruralnog turizma Hrvatske", akciju ocjenjivanja turističkih seljačkih gospodarstava, poduzetnika u ruralnom turizmu, ruralno-turističkih manifestacija i projekata te gastronomske ponude karakteristične za selo i seljačka gospodarstva. Od popratnih sadržaja kongresa drugog se dana održala prodajna izložba ruralnih suvenira i proizvoda iz različitih dijelova Hrvatske.
ISTARSKO ISKUSTVO
U želji da se praktično upoznamo s birokratskim i drugim poteškoćama s kojima se u ovom trenutku suočavaju vlasnici seoskih domaćinstava i ruralni poduzetnici u Hrvatskoj, malološinjski smo skup iskoristili za razgovor s nekima od njih. Zanimljivo je to što su istarske "farme" predstavljale uglavnom žene. Tako smo imali prilike razgovarati s Elide Radović, koja u Šumberu kraj Labina s obitelji ima OPG Radović Albino, Milenom Šugar, vlasnicom seoske kuće za odmor "Franica" u Sutivancu kraj Žminja, te Davorkom Šajina, predsjednicom "Ruralisa" koja s obitelji ima agroturizam "Ograde" u Lindarskom katunu blizu Pazina.
– Ne pamtim kad se u Istri posljednji put neko domaćinstvo otvorilo, a zatvara ih se svake godine sve više. Netko zatvori jer ne može više pratiti zakon, a drugi se iz istih razloga preregistriraju, budući da im je jednostavnije postati d.o.o. ili obrt. No, moramo shvatiti da je regulativu potrebno prilagoditi praksi iz više razloga. To je sada obiteljski posao, ali familije su nam sve manje i jedna četveročlana obitelj teško uspijeva obrađivati zemlju, spremati hranu, primati goste, kaže Davorka Šajina.
Razmjena informacija i iskustva s kolegama i stručnjacima u vezi s turizmom, poljoprivredom i marketingom, uvijek dobro dođe, smatra naša sugovornica, pa je to dobar razlog za dolazak na skup kakav je kongres ruralnog turizma.
Više takvih druženja, ali i edukacija za poduzetnike u ruralnom turizmu, željela bi Elide Radović.
– Mi seljaci koji se bavimo turizmom na selu nismo turistički educirani, malo je tko od nas, a moraš biti od recepcionera do konobara, kuhara, animatora, domaćice... Moraš imati široko obrazovanje, ne možeš, da tako kažem, stalno glumiti seljaka, i gosta zabavljati s jednim tovarom, to je zastarjelo i nije više toliko zanimljivo gostima, kaže Elide, prema kojoj bi se pri županijskom HGK-u trebala osnovati strukovna udruga koja bi ruralne poduzetnike i seoska domaćinstva pomagala i vodila na regionalnoj razini.
Milena Šugar s druge strane smatra kako bi seljačka domaćinstva, kao što je naglašeno na kongresu, svakako trebala imati poseban status u poreznom sustavu, ali i u zakonima koji se na njih odnose. Slaže se s Eduardom Kušenom, iz Instituta za turizam, da bi se strategija razvoja ruralnoga turizma morala raditi za period od 20, 30 godina, i to na temelju detaljne analize stanja na terenu.
– Primijetila sam da se nama turizam događa, nema neke osmišljene ponude pa da ćemo je mi plasirati, a nema je jer nemamo krovne udruge koja bi nas vodila u svemu tome, naglasila je vlasnica seoske kuće za odmor "Franica.
U međuvremenu do većih pomaka u razvoju ruralnog prostora u nacionalnim okvirima dolazi u nekim drugim dijelovima Hrvatske, primjerice, u Baranji i gradu Iloku, koji živi s vinom, kao i u zaleđu Splitsko-dalmatinske županije, u kojem je uz potporu županijskih vlasti pokrenuta obnova dalmatinskih ruralnih krajeva projektom etno-eko sela. Ti primjeri pokazuju kako Hrvatska u svom ruralnom prostoru raspolaže velikim potencijalom koji radi očuvanja autohtonih vrijednosti i revitalizacije sela valja oplemeniti i, kako je na kongresu naglasio Željko Trezner, direktor Udruge hrvatskih putničkih agencija, skupo prodavati.
|