Palenta, jelo s tisuću lica

Kao i mnoge dobre stvari, prve inačice palente otkrili su još stari Rimljani. No, sam naziv palenta u starome Rimu nije bio sinonim za kukuruznu krupicu, kao što je to danas, već se palenta pripremala od prosa, kestenova ili slanutkova brašna, ječma i drugih žitarica.
Zea mays latinski je naziv za kukuruz, biljku koja potječe iz Meksika ili centralne Amerike, gdje su ga uzgajale civilizacije Maya i Asteka, i njihov je životni ciklus bio dijelom vezan uz tu žitaricu. S kultom kukuruza bilo je povezano i božanstvo Xolotl, bog vatre i podzemlja.

KUKURUZ ZA UKRAS
Kada je Columbo otkrio Ameriku, tada se je prvi put susreo i s neobičnom biljkom koju su domoroci izrazito cijenili. Kukuruz se prema legendi nazivao “Mahiz” što znači ‘’zrno zlata’’, pa iako je njemu ova biljka bila nepoznata, odlučio ju je prenijeti u Europu. Biljka lijepih listova i egzotičnih žutih plodova u obliku klipa se zbog svoje neobične ljepote u početku uzgajala u europskim parkovima i botaničkim vrtovima. Kako nisu previše marili za ovu čudnu, no očima privlačnu biljku, Europljanima je bilo potrebno gotovo stotinu godina da njen plod počnu koristiti za jelo, najprije za prehranu stoke i domaćih životinja, dok u prehranu puka ulazi tek u 17. stoljeću.

No, Indijanci su brašno od kukuruza pripremali tako da su zrna namakali i kuhali u vodi kojoj su dodavali vapno jer se tako pripremljen kukuruz lakše mljeo, imao je veću nutritivnu vrijednost i bio je boljeg okusa i arome te zdravija namirnica bogata niacinom. Na Starom kontinentu iz neznanja i nerazumjevanja, ignorirali su ovaj ritual, što je dovelo do pomanjkanja vitamina B3 i pojavi bolesti zvane pelagra.
Oduvijek gurmani, kukuruz u svojoj prehrani najviše koriste Talijani, koji su zaslužni i za otkriće palente koja nastaje u pokrajini Veneto. Kao i danas, priprema se od kukuruzne krupice, odnosno od grubo mljevenog kukuruznog brašna kuhanog u vodi.
Danas se u Italiji najčešće priprema palenta carbonera odnosno palenta s tri vrste sira, te palenta bianca (palenta kuhana od bijelog kukuruza s područja regije Veneto, a jede se s ribom i školjkama.). Specifična je i “polenta con gli ossei”, koja se priprema u talijanskim pokrajinama Friuli i Veneto, a uz umak osim pasirane rajčice, mrkve, celera, peršina, jedan od glavnih sastojaka su i prepelice.

Sve o palenti, festivalima palente i najbolje recepte s palentom pročitajte u tiskanom izdanju časopisa Turizam info br. 48 za veljaču/ožujak 2012.