Budite u toku i prijavite se na naš newsletter

Literarni turizam

Autor: Dina Julius   |    Datum: 23.05.2011   |    Vrijeme: 11:28   |    Kategorija: Novosti
France Prešern je nacionalni simbol i gdje je god to moguće, isti se plasira, pa se čak i nalazi na kovanici od 2 eura. U selu Vrba uređena je njegova rodna kuća i otvorena za turiste
Kuća Miroslava Krleže na zagrebačkom Gvozdu jedan je od primjera od kuda početi s literarnim turizmom u Hrvatskoj.
Literarnu baštinu čuvaju i potiču sami. Gotovo će svaki Crnogorac uputiti turiste na Cetinje i Njegošev mauzolej na Lovćenu. Uz to će Vam i ispričati priču o prerano preminulom vladiki, njegovu životu i djelu.
Shakespearovo rodno mjesto Stratford - upon - Avon 400 godina nakon njegova rođenja stvara turistički brand. Prodaje se priča o njegovu rođenju, životu, ljubavi... svemu što se da iskoristiti.
Kekec, dječak pastir koji je u knjigama Josipa Vandota preživio brojne avanture sa svojom prijateljicom Mojcom, oživljen je u kampu za djecu Kekec Land u Sloveniji.
Prostor bivše Jugolsavije pravi je El-Dorado literarnog turizma. Od Ivane Brlić Mažuranić, Krleže, Kekeca i France Prešerna do Ive Andrića i Njegoša.

Po riječima jednog od urednika uglednog američkog turističkog izdavača Frommersa, osnovna ideja literarnih turista jest posjetiti mjesta i hodati ulicama kojima su prolazili njihovi omiljeni autori ili njihovi junaci. Ako to znamo, ostaje pitanje kako tu robu treba upakirati i dobro prodavati na obostrano zadovoljstvo kupca i prodavača. A činjenica je da resursa imamo.
Za ugostiteljstvo vrijedi parola “Ljubaznost, ljubaznost i ljubaznost”, a za literarni turizam vrijedi. Zanimljivo pričati, pričati i pričati. Pričati glasom, zvukom, plakatom, filmom, zgradom, slikom, mitom, anegdotom ili misterijem.

Tu se postavlja pitanje možemo li i znamo li iskoristiti literarni turizam kao turistički adut. Ima li literarni turizam koji upravo žari i pali svijetom, nekakve šanse kod nas. Vidimo prvo što to drugi znaju a mi ne znamo, ne možemo, ili jednostavno podcjenjujemo potencijal alternativnih turističkih ponuda.

POTTER I MILLENNIUM SU DANAS IMENA TURISTIČKIH BRANDOVA
Filmovi koji slijede literaturu, poput najnovije švedske triologije Millennium po knjigama pisca Stiega Larssona (koji je nažalost preminuo prije izlaska prve knjige) napravili su bum na skandinavskom tržištu prodajući se u milijunskim tiražama.

Glavni likovi, nesvakidašnji par, novinar Mikael Bloomkvist i asocijalna, problematična i po mnogo čemu neobična Lisbeth Salander, ne suočavaju se samo s misterijom iz prošlosti već i s anomalijama suvremenog društva koje potiču najgore ljudske osobine. U svojim pustolovinama oni obilaze cijeli Stockholm i dobar dio Švedske, a za njima danas to isto čine horde uzbuđenih turista kako bi se na trenutak poistovijetili sa glavnim junacima.

Isto se dogodilo sa Harryjem Potterom. Ljubitelji mladog britanskog čarobnjaka mogu neke od najboljih prizora iz svojih omiljenih romana pronaći u Oxfordu jer su interijeri tog starog sveučilišnog grada poslužili kao scenografija za školu Hogwart’s. Barem tako tvrde u tvrtki British Tours Ltd koja turiste u potrazi za Potterom vodi po lokacijama u Oxfordu, Londonu i Gloucesteru.

UPOZNAJMO NAŠ TURIZAM S NAŠOM LITERATUROM
Kod nas prevladava čudni običaj da na “okrugle” godišnjice rođenja ili smrti književnika, delegacija ide “njihovim tragovima”, održi se seminar, napravi prigodni ručak, na televiziji o godišnjici saznate iz TV Kalendara. I to je to. Spomenimo dva primjera književnika kod kojih se ima barem od nečega krenuti. Miroslav Krleža ima svoju kuću na Gvozdu u Zagrebu u kojoj je 30 godina živio sa suprugom, glumicom Belom.
Kuću Marina Držića u Dubrovniku vidi tek 2.500 tisuće i to pretežito inozemnih gostiju. Dakle, zanima ih a i nekako uspiju, radoznali kakvi jesu, saznati za nju ma kako mi uporno šutili o njoj.
Odvojimo malo prostora i za naše dvije književnice, Ivanu Brlić Mažuranić i Mariju Jurić Zagorku. Jedan od projekata koji je u toku, jest Muzej Ivane Brlić Mažuranić u Ogulinu, nazvan Ivanina kuća bajke, za koji je potrebno 7 milijuna kuna. Kada bude dovršen ove godine, dobit ćemo multimedijalni muzej djela Ivane Brlić Mažuranić i drugih svjetskih bajkopisaca, ali i mjesto gdje će se bajke moći slušati i gledati na većini svjetskih jezika. Muzej će biti smješten u frankopanskom kaštelu.


EX-YU PROSTORI I LITERARNA BAŠTINA
U Beogradu se u posljednje dvije godine pozivaju domaći šetači da odvoje dva sata vremena i saznaju više o književnicima koji su živjeli u Beogradu i stvarali i koji predstavljaju najvažniji dio književnog fonda Srbije.
Od cijele knjige, ostala su tri slova, a i ta tri zahvaljujući ogromnom entuzijazmu Jove Anđića koji je animirao ustanove za kulturu i Turističku organizaciju Beograda, da se realiziraju literarne šetnje gradom nazvane Književni vodič kroz Beograd. Do sada su održane šetnje stopama Ive Andrića, Branislava Nušića, Danila Kiša, Duška Radovića, Dositeja Obradovića, a slijede Despot Stefan Lazarević, MirJam koje će se rado prisjetiti starije generacije koje su gutale ove popularne ljubavne romane.


BiH: NIJE RAJI DO KNJIGA, A TURISTE TKO PITA
Idemo sa sjevera, pa južnije. Tuzla ima Mešu Selimovića i njegovo besmrtno djelo “Derviš i smrt”. Tuzla je pokrenula Književne susrete Cum grano salis, na kojima glavna nagrada nosi Selimovićevo ime. Susreti imaju odličan odaziv, doveli su ciljane turiste iz regije i time su obogatili i kulturnu i turističku ponudu.

Sarajevo, grad koji se uvijek povezivao sa pojmom multietičnosti i prožimanja kultura te je nekadašnji dom mnogih značajnih književnika, što se literanog turizma tiče – nema ništa. Ili su to tako uspješno sakrili da mi nismo našli. Međutim, Sarajevo ima židovsku Hagadu (Haggadah), staru preko pola stoljeća koja je u vlasništvu Zemaljskog muzeja. Povijest ove knjige obavijena je velom tajni, a avanture kroz koje je prošla u Hollywoodu bi do sada dale najmanje tri ekranizacije. Ovu dragocjenu knjigu tražili su mnogi kao književni raritet velike vrijednosti, zaključno sa njemačkim generalom tijekom okupacije u Drugom svjetskom ratu ali su ga u tome spriječili direktor i kustos muzeja, obojica Bošnjaci.

CRNA GORA: DOK JE NJIMA VLADIKE NJEGOŠA BIT ĆE I TURISTA
U crnogorskoj verziji literarnog turizma, prava je sreća da im je najveći pjesnik bio ujedno i vladar i to vladar na čast i slavu, na čojstvo. A nije tajna koliko do tih svari Crnogorci drže i koliko su ponosni na svog vladiku Petra Petrovića II Njegoša. Cetinje kao odrednica i turistička destinacija je rado posjećeno od strane turista, kako domaćih tako i stranih i nalazi se u ponudi svih turističkih agencija.

SLOVENIJA: DA MI JE BITI FRANCE PREŠERN
Slovencima ne treba tumačiti da i literarni turizam donosi zaradu i to sve veću, niti im treba pojašnjavati nove trendove i prioritete u turizmu. Oni svoj turizam njeguju i svaki segment kojim ga mogu dopuniti ili oplemeniti, oni će realizirati. U tom pogledu, kod njih postoji ona nužna sinergija države, kulturnih ustanova, turističkih organizacija i svakog pojedinca koji čini dio paketa koji se nudi turistima.

Kekec je tako hrabar, neustrašiv i simpatičan pastir u slovenskim Alpama koji ima mnogo uzbudljivih avantura sa svojim prijateljima Rožleom i slijepom djevojčicom Mojcom.
Nakon pola stoljeća Slovenci su oživjeli svog Kekeca i njegov duh, otvarajući kamp za djecu i turiste, Kekec Land. Tu turisti i djeca prolaze kroz njegove avanture, slušaju priče i upoznaju stare zanate i običaje na gorenjskim brdima. Cjelodnevni izleti za vrtićku i školsku djecu koštaju 10 i 12 eura. Naravno, tu je i suvenirnica gdje djeca kupuju i nose kući uspomene na jedan uzbudljiv dan svog djetinjstva.

Najveći slovenski pjesnik soneta, France Prešern (1800.-1849.) našao je svoje mjesto na novčanici od 1.000 tolara ali i na europskoj kovanici od 2 eura. Tako, svaki Europljanin sad ima Prešerna u džepu a Slovenci će se potruditi da im uđe i u srca i u sjećanje.
Još 1905. godine, Prešernu je podignut spomenik u Ljubljani na trgu koji nosi njegovo ime. U njegovom rodnom selu Vrba, uređena je rodna kuća i otvorena za turiste.

Više o literarnom turizmu pročitajte u tiskanom izdanju časopisa Turizam info br. 43 za travanj/svibanj.